Op\u0107ina \u0110elekovec smjestila se na krajnjem sjeveru podru\u010dja LAG-a \u201ePODRAVINA, uz rijeku Dravu i njezine meandre koji \u010dine prirodnu granicu s Republikom Ma\u0111arskom. Op\u0107ina obuhva\u0107a naselja \u0110elekovec i Imbriovec, a prostire se na 25,29 km2 te broji 1.527 stanovnika.<\/p>\n
Prostor dana\u0161njeg \u0110elekovca imao je tragove naseljenosti od prapovijesti, ali je te\u0161ko zaklju\u010diti da se na ovom prostoru nalazilo neko zna\u010dajnije naselje. U kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju dolazi do velikih promjena u slici naseljenosti jer nestaje najve\u0107i dio starosjedila\u010dkog stanovni\u0161tva, a doseljava se novo, od kojih se stalno nastanjuju Hrvati i ostale slavenske skupine. Oni krajem ranog srednjovjekovlja najvjerojatnije formiraju \u010ditav niz seoskih naselja u okolici o \u010demu svjedo\u010de rijetki pisani i materijalni izvori te poneki toponim. Dana\u0161njim stanovnicima je najvjerojatnije slabo poznato da se u imenima Imbriovca i \u0110elekovca krije srednjovjekovna ba\u0161tina. Do sada su postojala razna naga\u0111anja o imenu \u0110elekovca \u2013 od toga da dolazi od ma\u0111arske rije\u010di \u00abgyilkos\u00bb , do postojanja navodne crkve Sv. Duha (ma\u0111arski Szent L\u0102\u00a9lek) i davanja imena mjesta prema njoj (od Lelekovec do \u0110elekovec. Iako su vrlo ma\u0161tovita, ova domi\u0161ljanja o nastanku imena \u0110elekovca ne \u010dine se pouzdanima.<\/p>\n
Istra\u017euju\u0107i prve vlasnike posjeda \u0110elekovca utvr\u0111ujemo da je posjed \u0110elekovec prvobitno bio samostalan, a tek se kasnije uklju\u010dio u sastav vlastelinstva Rasinje.<\/p>\n
I Mihovil Pavlek Mi\u0161kina je zabilje\u017eio svoja razmi\u0161ljanja o starom \u0110elekovcu: \u00abTako npr. na jednom bre\u017euljku zvanom Batjan, za koji neki ka\u017eu da je dobio ime zato \u0161to se na njem utaborio Batuhan, dugi vele da je to rije\u010d ilirskog korjena, nastala od rije\u010di bat, \u0161to zna\u010di bre\u017euljak \u2013 uzdignuta zemlja, a narod pri\u010da da je tu propala crkva. Jedno polje nosi naziv Cirkvi\u0161\u010de i u spomenici \u017eupe spominje se da je tu postojala crkva. Na drugoj strani sela zove se jedna uvalina Gradun a pri\u010da ho\u0107e da je tu bila ckrva. Koliko u tome ima istine, ne znam… Na istim poljima, u neposrednoj blizini crkve, postoje jame i bare i kojekakvi kutovi koje narod poznaje kao sjedi\u0161ta zlih duhova ili mjesta za sastanak vila…\u00bb<\/p>\n
Srednjovjekovni posjed \u0110elekovec se prvi puta spominje u jednom dokumentu iz 1332. Godine u kojem \u010cazmanski kaptol svjedo\u010di da je Stjepan sin Opojev, iz obitelji G\u0102\u015ft-Keled \u010dekao svoje protivnike u jednoj parnici koju je imao sa sinovima Osla, velikog \u017eupana \u017dupanije Veszpr\u0102\u00a9m. Tada je spomenut posjed \u00abGelekouch\u00bb koji se nekada zvao \u00abGardun. Istovremeno se na ovom prostoru spominje \u010dlan obitelji Gy(e)leti. Najvjerojatnijim se \u010dini da je od ove obitelji do\u0161ao naziv \u0110elekovec. Spomenuti dokumenat iz 1332. je va\u017ean i zbog toga \u0161to se iz njega jasno vidi da je stariji naziv posjeda, a vjerojatno i sela \u0110elekovec bio Gardun. U drugoj polovici 13. stolje\u0107a postoji plemi\u0107 Gardun i mogu\u0107e je da je prvi naziv za selo do\u0161ao od njega.<\/p>\n
U ispravi iz 1332. ne spominje se selo nego samo posjed \u0110elekovec. Prvi spomen sela \u0110elekovca je u ispravi pisanoj u Budimu 18. lipnja 1348. godine. Tada se spominje istoimeni posjed koji se nalazio u Kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji. Isprava govori o tome da je kralj Ludovik An\u017euvinac objavio kako se pred njim o\u010ditovao o mirazu dobivenom od udovice Nikole Gyeleta njezin suprug Ivan Lovrin od Kani\u017ee.<\/p>\n
Kapela Bla\u017eene Djevice Marije u \u0110elekovcu se spominje 1333. Ve\u0107 idu\u0107e 1334. godine, \u0110elekovec je sigurno sjedi\u0161te \u017eupe, a to je bio i 1501. godine, kada je \u017eupnik bio Stjepan. \u0110elekove\u010dka \u017eupa je prestala funkcionirati u vrijeme ratova s Osmanlijama najvjerojatnije jo\u0161 u prvoj polovici 16. stolje\u0107a.<\/p>\n
Srednjovjekovni posjed Emrihovec odgovara dana\u0161njem selu Imbriovec. Sam naziv Emrihovec je jedna od varijanti naziva Imbriovec, poput naziva Jembrovec koji je kod naroda u govornoj funkciji. Obja\u0161njenje njegovog naziva je jasno. On dolazi od sv. Emerika, narodski zvanog Imbro.<\/p>\n
Pribli\u017ean broj stanovnika srednjovjekovnog \u0110elekovca je nemogu\u0107e pouzdano utvrditi. Kako je \u0110elekovec od 14. stolje\u0107a sredi\u0161te \u017eupe, vjerojatno je u njen sastav spadalo vi\u0161e manjih sela. Tu treba uzeti u obzir zakon prema kojoj je jo\u0161 ugarski kralj Stjepan I. Sveti odredio da se \u017eupe osnivaju za deset sela. \u0110elekovec je sigurno bio centralno naselje i nije spadao u red najmanjih, ali ni najve\u0107ih sela u Podravini.<\/p>\n
Za obnovu naseljenosti i sigurnost stanovni\u0161tva bila je va\u017ena izgradnja utvrde. \u0110elekove\u010dka utvrda je 1577. godine imala 50 haramija ili hrvatskih vojnika. Uz vojnike je najvjerojatnije bilo i ostataka civilnog starosjedila\u010dkog stanovni\u0161tva.<\/p>\n
Zanimljivo je spomenuti da je na prostoru dana\u0161njeg \u0110elekovca prisutan neprestani kontinuitet naseljenosti od ranog srednjeg vijeka do dana\u0161njih dana.<\/p>\n
Ovo naselje od sredine 16. stolje\u0107a ima zapravo dvostruku funkciju – obrambenu i gospodarsku. Uz naselje je izgra\u0111ena vojna utvrda koja je trebala biti sastavni dio vojnokraji\u0161ke protuosmanske obrane, ali i imati dodatnu obrambenu zada\u0107u pru\u017eanja za\u0161tite lokalnom stanovni\u0161tvu kako bi \u0161to nesmetanije moglo obra\u0111ivati zemlju i svojim proizvodima ne samo prehranjivati vojnu posadu nego i plasirati vi\u0161kove na zapadnija tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n
Demografskim rastom ovog dijela Podravine dolazi do napu\u0107ivanja \u0110elekovca prirodnim prirastom, ali i doseljavanjem. Zanimljivo je da se u kontinuitetu sa\u010duvala jezgra stanovni\u0161tva koja svoje korijene vu\u0107e iz srednjeg vijeka. Oni su sa\u010duvali stari jezik koji se u osnovi sa\u010duvao u dana\u0161njem \u0111elekove\u010dkom govoru. Rastom broja stanovnika \u0110elekovca tijekom 17. i 18. stolje\u0107a stvoreni su preduvijeti za obnovu \u017eupe koja je utemeljena u vrijeme procesa osnivanja novih \u017eupa u vrijeme zagreba\u010dkog biskupa Maksimilijana Vrhovca. \u0110elekove\u010dka \u017eupa je osnovana dekretom 1789. godine, a odmah se pri\u0161lo gradnji \u017eupne crkve koje je u funkciji i danas.<\/p>\n
U drugoj polovici 19. stolje\u0107a dolazi do stvaranja sasvim novih uvjeta za \u017eivot ovda\u0161njih stanovika, a sve vi\u0161e su prodirale inovacije u poljoprivrednu proizvodnju – uvo\u0111enje novih pasmina stoke te novih kultura u ratarstvu. Postfeudalni odnosi su doveli do raspada starih zadruga i stvaranja obitelji koje su gotovo identi\u010dne dana\u0161njima, a taj je proces doveo do raslojavanja, usitnjavanja posjeda, kr\u010denja \u0161umskih povr\u0161ina i \u0161ikara, svojevrsnog graditeljskog poleta jer je novim obiteljima trebao krov nad glavom itd.
U politi\u010dki \u017eivot \u0110elekov\u010dani masovno ulaze 1905. godine kada se ovdje osniva Hrvatska pu\u010dka selja\u010dka stranka koju je osobno osnovao Stjepan Radi\u0107, a \u0110elekov\u010dani su ga 1908. godine kao izbornici ludbre\u0161kog kotara, me\u0111u ostalima izabrali u Hrvatski sabor.<\/p>\n
Glavna gospodarska djelatnost je poljoprivreda, a prisutno je i malo poduzetni\u0161tvo koje se sve vi\u0161e razvija. Od spomenika i znamenitosti mo\u017ee se istaknuti starohrvatsko groblje, \u017eupne crkve u \u0110elekovcu i Imbriovcu te jezero Jegeni\u0161. Upravo jezera te blizina rijeke Drave \u010dine podru\u010dje Op\u0107ine \u0110elekovec rajem za ribi\u010de, budu\u0107i da ove vode obiluju raznim ribljim vrstama poput \u0161tuke, soma, \u0161arana, amura i dr.
\u0160to se ti\u010de kulture, najve\u0107i doprinos daje Kulturno-umjetni\u010dko dru\u0161tvo \u201eSelja\u010dka sloga” \u0110elekovec, dok je va\u017ean dio i knji\u017enica Mihovila Pavleka Mi\u0161kine u \u0110elekovcu. Dan Op\u0107ine \u0110elekovec se obilje\u017eava 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe.<\/p>\n
Poznate osobe:
\u2022 Pajo Kani\u017eaj
\u2022 Mihovil Pavlek Mi\u0161kina
\u2022 Mara Mato\u010dec
\u2022 Mirko Virius<\/p>\n
\n Op\u0107ina \u0110elekovec smjestila se na krajnjem sjeveru podru\u010dja LAG-a \u201ePODRAVINA, uz rijeku Dravu i njezine meandre koji \u010dine prirodnu granicu s Republikom Ma\u0111arskom. Op\u0107ina obuhva\u0107a naselja \u0110elekovec i Imbriovec, a prostire se na 25,29 km2 te broji 1.527 stanovnika. Prostor dana\u0161njeg \u0110elekovca imao je tragove naseljenosti od prapovijesti, ali je te\u0161ko zaklju\u010diti da se na […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1280,"parent":0,"menu_order":15,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-15","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"yoast_head":"\n