Uz sjeverne obronke Bilogore, uz mo\u010dvaru okru\u017eenu pje\u0161\u010danim dinama, smjestio se \u0110ur\u0111evac. U gradu i osam prigradskih naselja: Budrovcu, \u010cepelovcu, Grkinama, Mi\u010detincu, Sirovoj Kataleni, Severovcima, Suhoj Kataleni i Svetoj Ani \u017eivi 8.290 stanovnika.<\/p>\n
Usred mo\u010dvare okru\u017eene nanosima pijeska, kao prirodnom obranom od neprijatelja, \u0110ur\u0111ev\u010dani su utvrdili svoj grad. \u0110ur\u0111evac se prvi put spominje 1267. godine u ispravi kralja Bele IV. \u0110ur\u0111eva\u010dki ka\u0161tel dao je izgraditi pe\u010dujski biskup Sigismund Ernu\u0161t u drugoj polovici 15. stolje\u0107a kao obranu od najezde Turaka i sukobljenih plemenita\u0161a. Najpoznatija uloga Starog grada je ona iz 16. stolje\u0107a. Naime, nakon pada Virovitice, Ulama-pa\u0161a u velikom juri\u0161u napada \u0110ur\u0111eva\u010dki ka\u0161tel, 8. kolovoza 1552. godine. Nakon brze i krvave opsade pa\u0161a se povla\u010di, kako bi kod Gradi\u0161ke, iz zasjede, napao Petra Erd\u0102\u00b6dya i kneza Jurja Frankapana Slunjskog. Brzina povla\u010denja turske vojske stvorila je legendu o hrabrosti i lukavstvu \u0110ur\u0111ev\u010dana koja se i danas prenosi s nara\u0161taja na nara\u0161taj i to otprilike ovako….<\/p>\n
\u201eMo\u0107ni Ulama-beg, nakon hara\u010da po sjevernoj Hrvatskoj, nai\u0161ao je na odlu\u010dne \u0111ur\u0111eva\u010dku utvrdu i \u017eitelje odlu\u010dne da obrane svoj zavi\u010daj. Osmanlije su dugo opsjedali utvrdu \u010dekaju\u0107i da ponestane hrane, a iscrpljeni branitelji su, ne vidjev\u0161i drugu mogu\u0107nost, poslu\u0161ali savjet starice i iz topa ispalili zadnjega piceka kojeg su imali. Misle\u0107i kako ka\u0161tel obiluje hranom i kako se ne\u0107e uskoro predati, obeshrabreni Turci odustaju od opsade. Prije odlaska, silni Ulama-beg baca kletvu na \u0110ur\u0111ev\u010dane:<\/p>\n
\u201eA vi tamo, pernati junaci, \u0161to picekima bojeve bijete, ime Picoka dovijeka nosili! Picokima vas djeca zvala, a unuci va\u0161i ostat \u0107e Picoki!”<\/p>\n
Poznata je jo\u0161 jedna zgoda iz povijesti utvrde, a glavni junak je Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinski koji je kod \u0111ur\u0111eva\u010dke utvrde trebao \u201ekoplja lomiti” s bosanskim sand\u017eak begom Sofi Mehmed-pa\u0161om. \u00bb. Pred \u0110ur\u0111evcem su se skupljali kapetani iz Ugarske i Hrvatske sa svojim postrojbama, no, na re\u010deni dan nije bilo vidjeti ni Mehmed-pa\u0161e ni drugih Turaka.<\/p>\n
Zna\u010daj utvrde s vremenom opada, ali za vrijeme Vojne krajine u \u0110ur\u0111evcu je bilo sjedi\u0161te pukovnije koja se nazvala \u0110uroki. Prvi zapovjednik regimente \u0110uroka (\u0110ur\u0111eva\u010dke pukovnije) 1746. postao je barun Nikola Lengyel, a posljednji je 1869. postao Ivan Vasilio.<\/p>\n
Utvrda u prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e slu\u017ei kao Djevoja\u010dka \u0161kola koju vode Sestre Milosrdnice, a u dvori\u0161tu se nalazila predionica u kojoj su se iz svil\u010devih \u010dahura vadile svilene niti. Danas Stari grad slu\u017ei kao turisti\u010dka znamenitost u kojoj je smje\u0161tena Galerija s Donacijom Ivana Lackovi\u0107a Croate te jo\u0161 dva izlo\u017ebena salona u kojima se postavi redovito mijenjaju.<\/p>\n
Sredi\u0161tem \u0110ur\u0111evca dominira Crkva sv. Jurja, sagra\u0111ena 1928. godine. Od stare crkve sa\u010duvan je samo toranj koji je obnovljen i jo\u0161 uvijek ponosno stoji uz \u201enovu” crkvu. Unutra\u0161njost crkve krije brojne umjetnine, od slika, mozaika, skulptura do lustera i orgulja.<\/p>\n
U neobi\u010dnom krajoliku mo\u017eete u\u017eivati ukoliko posjetite \u201e\u0110ur\u0111eva\u010dke pijeske” (\u201eHrvatska Sahara”). Pijesci su posebni geografsko \u2013 botani\u010dki rezervat na kojem susre\u0107emo brojne primjerke pje\u0161\u010darske vegetacije, jedinstvenu floru i faunu, sa sa\u010duvanim endemskim vrstama i vidljivim pje\u0161\u010danim dinama.<\/p>\n
S obi\u010dajima i predmetima iz bli\u017ee i dalje povijesti Podravine mo\u017eete se upoznati u Etnografskoj zbirci Slavka \u010cambe gdje \u0107ete se vratiti u pro\u0161lost i upoznati se sa svakodnevicom na\u0161ih starih, vidjeti predmete koje su koristili da bi si olak\u0161ali \u017eivot, ali i uljep\u0161ali duge zimske no\u0107. Ili, posjetom Etnografskoj zbirci Ljubice Cestar gdje kroz radionice mo\u017eete nau\u010diti tkati ili izra\u0111ivati ukrase na tradicionalna na\u010din.<\/p>\n
Gospodarstvo \u0110ur\u0111evca temelji se na poljoprivredi i prehrambenoj industriji, a zna\u010dajan udio zauzima \u0161umarstvo i eksploatacija pijeska i \u0161ljunka. Registrirane su dvije poduzetni\u010dke one: Poduzetni\u010dka zona \u201eA” i \u201eB”, koje se nalaze uz oblizanicu.<\/p>\n
SVETA ANA<\/p>\n
U zelenilu bilogorskih obronaka i miru \u0161umaraka, daleko od zvonjave mobitela i svakodnevnog stresa, otvorena srca i domova, \u010dekaju vas srda\u010dni i vrijedni stanovnici najmanjeg \u0111ur\u0111eva\u010dkog prigradskog naselja, Svete Ane. Ovo malo mjesto djevi\u010danske prirodne ljepote, presje\u010deno potokom Svetojan\u010danom i povezano s 21 mosti\u0107em, osvaja ve\u0107 na prvi pogled.<\/p>\n
Stare ku\u0107ice u cvije\u0107u i svetojanski mir vratit \u0107e vas u vremena koja se mogu izvorno do\u017eivjeti jo\u0161 na malo mjesta. Izletni\u010dko\u2013pou\u010dnom stazom mo\u017eete potra\u017eiti malo duhovna mira kraj kapelice sv. Antuna, probuditi svoj istra\u017eiva\u010dki avanturizam i duh uz gradinu Tybonyncz, ostatke ka\u0161tela nekada\u0161njeg mjesta, grada Su\u0161ice, koje bi, tko zna, mo\u017eda moglo biti i nekada\u0161nje mjesto staroga \u0110ur\u0111evca ili se jednostavno popeti na vidikovac i imati Podravinu na dlanu. Niste li pak za duge \u0161etnje, mir mo\u017eete na\u0107i u okrilju Sv.Ane, crkvice, izgra\u0111ene na temeljima stare kapele iz 1710.godine, ili uz \u0161um vode koja se slijeva vodeni\u010dnim kolom, na lijepo ure\u0111enom prostoru oko svetojanske vodenice promatraju\u0107i \u017eabice i ribice u igri.<\/p>\n
Kukuruzno bra\u0161no netom izmljeto na vodeni\u010dnom kamenu i voda s obli\u017enjeg izvora, kojem Svetojan\u010dani pripisuju okrepljuju\u0107a, pa \u010dak i afrodizija\u010dka svojstva, iznjedrili su \u201ezlevanku”. Doma\u0107a je to i starinska poslastica, od koje su Svetojana\u010dani \u201eizmijesili” turisti\u010dku manifestaciju \u201eDani zlevanke” u srpnju, a kojom se, kao originalnim i prepoznatljivim turisti\u010dkim proizvodom, predstavljaju na svim manifestacijama i kojeg od srca nude u svim prilikama.<\/p>\n
Kad se bre\u017euljci oko Sv. Ane zabijele i prekriju snijegom, mala Sv. Ana postaje veliko podravsko skijali\u0161te i sanjkali\u0161te za rekreativce i djecu. I dok odzvanja smijeh djece i zvonca saonica, mala Sv. Ana ne gubi svoj mir. Stoga je, u dana\u0161nje vrijeme brzine, buke i stresa, te\u0161ko odoljeti pozivu Svetojan\u010dana da se u miru i ljepoti prirode, \u010dovjek sretne sam sa sobom i svoj spokoj podijeli s najdra\u017eima.<\/p>\n
\u010cEPELOVAC – BARNAGOR<\/p>\n
Ju\u017eno od \u0110ur\u0111evca, na sjevernoj padini Bilogore, uz potok Barna nalazi se selo \u010cepelovac s ladanjskim stambenim objektom obitelji Trezi\u0107. Dvorac je gra\u0111en izme\u0111u 1862. i 1867. godine. Smje\u0161ten na omanjem bre\u017euljku okru\u017een je engleskim parkom, vo\u0107njakom, livadama i \u0161umom. Objekt ima \u0161est prozorskih osi i osam stambenih prostorija sa gospodarskim zgradama pridru\u017eenim u nizu, \u0161to je karakteristika tradicijske arhitekture Podravine.<\/p>\n
Posebna vrijednost objekta je orginalni stilski namje\u0161taj, uglavnom altdeutcsh iz razdoblja gradnje objekta, biedermeier kamini i bogata knji\u017enica s preko tri tisu\u0107e knjiga, uglavnom na stranim jezicima (njem., tal., franc., engl.). Raritet predstavlja koncertni glasovir marke Czapka &Sohn (Wien) iz 1880. godine. Na imanju Barnagor uvijek je \u017eivo i ne\u0161to se doga\u0111a. Od izlo\u017ebi i promocija umjetni\u010dkih fotografija, foto safarija, preko radionica keramike, promocija knjiga i etno glazbe, pa sve do mogu\u0107nosti organiziranja seminarskog i ekolo\u0161kog turizma.<\/p>\n
Zanimljivost:<\/p>\n
Vrap\u010dji porez \u2013 Sredinom 1752. godine uveden je vrap\u010dji porez. Naime, vrapci su se toliko namno\u017eili da je ljetina do\u0161la u pitanje. Stoga je po naredbi komande, svaka kraji\u0161ka ku\u0107a morala donijeti svojoj komandi odre\u0111eni broj vrap\u010djih glava.
Krvavi peski \u2013 Prije prvih radova na smirivanju, pijesak je bio potpuno pokretan. Seljacima je nanosio veliku \u0161tetu zatrpavaju\u0107i njive, vinograde, vrtove i prodiru\u0107i u svaki kutak njihovih ku\u0107a. Uslijed neprestanog kretanja pijeska, ni putovi nisu bili stalni, ve\u0107 su se mijenjali s promjenom reljefa. Zbog borbe koju su svakodnevno vodili s nanosima pijeska, ali i jer se pijesak urezivao u ko\u017eu, prozvani su krvavim peskima.<\/p>\n
POZNATE OSOBE-
1. Mladen Marka\u010d – general<\/p>\n
\n Uz sjeverne obronke Bilogore, uz mo\u010dvaru okru\u017eenu pje\u0161\u010danim dinama, smjestio se \u0110ur\u0111evac. U gradu i osam prigradskih naselja: Budrovcu, \u010cepelovcu, Grkinama, Mi\u010detincu, Sirovoj Kataleni, Severovcima, Suhoj Kataleni i Svetoj Ani \u017eivi 8.290 stanovnika. Usred mo\u010dvare okru\u017eene nanosima pijeska, kao prirodnom obranom od neprijatelja, \u0110ur\u0111ev\u010dani su utvrdili svoj grad. \u0110ur\u0111evac se prvi put spominje 1267. godine […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1333,"parent":0,"menu_order":14,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-16","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"yoast_head":"\n