Autor: Karmen Znaor, univ.mag.med.techn.
Ustanova: Dom zdravlja Zagreb-Centar
Dojenje, kao prirodan proces hranjenja djeteta i blagodati koje ono donosi, promovira
se danas u cijelom svijetu. Dojenje djeteta u prvoj godini života od velikog je značaja za
uspostavljanje emocionalne veze između majke i djeteta i značajno za daljnji psihofizički
razvoj djeteta. Dojena djeca pokazuju veću razinu fizičke bliskosti i vokalizacije (1).
Brojna istraživanja su pokazala da oksitocin (hormon odgovaran za otpuštanje mlijeka
iz dojke) ima značajnu ulogu u zaštiti mentalnog zdravlja majki.
Osim što ima stimulirajući i analgetski utjecaj na dojilju, smanjuje razine kortizola, anksioznost i agresivno ponašanje, djeluje na snižavanje arterijskog krvnog tlaka dojilja te ulazi u dijelove mozga vezane uz ponašanje i emocionalno povezivanje dojilje (2,3).
Stoga je od velikog značaja staviti novorođenče na majčina gola prsa kako bi se ostvario
kontakt koža na kožu (SSC) neposredno nakon poroda. Ovakav način intimnosti u prvim
trenucima pozitivno utječe na mentalno zdravlje majki te povećava vjerojatnost za dojenjem (3). Također, sposobnost djeteta da doji utječe i na majčino samopouzdanje (4).
S druge strane, literatura je pokazala da negativni stavovi o dojenju i niska
samoučinkovitost dojenja mogu biti čimbenici rizika za razvoj depresije. Potrebna je
pravovremena stručna pomoć kako bi se izbjegli ili prevladali problemi s dojenjem (5,6).
Pronađena je povezanost između negativnih iskustava s ranim dojenjem i simptomima
depresije 2 mjeseca nakon poroda. Također, isključivo dojenje na zahtjev je manje zastupljeno kod majki s depresijom (1). Međutim, podaci jednog istraživanja pokazuju da nema razlike u razini depresije između majki koje doje i ne doje u prvih 6 mjeseci (7).
Stoga je bitno majke educirati o dobrobitima dojenja te im biti podrška u ostvarenju tog
cilja ukoliko žele dojiti. Grupe za podršku dojenju doprinose boljem mentalnom zdravlju
majki jer razmjenom iskustava također osnažuju svoje samopouzdanje. Kroz
program Rodilišta prijatelji djece, UNICEF već godinama kontinuirano podupire stvaranje uvjeta za podržavanje dojenja u rodilištima, a od 2016. godine sva javna rodilišta u Hrvatskoj nose naziv Rodilišta prijatelji djece, što znači da provode Deset koraka za uspješno dojenje (8). Osim toga, značajnu ulogu u ostvarenju uspješnog dojenja pružaju i neki oblici alternativnih metoda poput masaže i glazbene terapije te pripravaka od čega se korisnom smatra piskavica, čičak i meksička metvica. Od farmakoloških intervencija za poticanje dojenja navodi se oksitocin, metoklopramid te domperidon (5).
Literatura:
1.Figueiredo B, Dias CC, Brandão S, Canário C & Nunes-Costa R. Breastfeeding and
postpartum depression: state of the art review. Jornal de pediatria. 2013; 89(4), 332–338.
2. Lenells M, Andersson E, Gustafsson A, Wells M, Dennis CL i sur. Breastfeeding
interventions for preventing postpartum depression. The Cochrane Database of Systematic
Reviews. 2021 (10).
3. Moore ER, Bergman N, Anderson GC & Medley N. Early skin-to-skin contact for mothers
and their healthy newborn infants. The Cochrane database of systematic reviews. 2016;
11(11), CD003519.
4. Avilla JC, Giugliani C, Bizon A, Martins A, Senna A & Giugliani E. Association between
maternal satisfaction with breastfeeding and postpartum depression symptoms.
2020;15(11), e0242333.
5. Chi X, Zhang P, Wu H & Wang J. Screening for Postpartum Depression and Associated
Factors Among Women in China: A Cross-Sectional Study. Frontiers in psychology, 7, 1668;
2016.
6. Xiang Shi, Yinwei Ying, Zhelin Yu, Minzhi Xing, Jie Zhu i sur. Risk factors for postpartum
depression in Chinese women: A cross-sectional study at 6 weeks postpartum.
2021;140:110295.
7. Mizuhata K, Taniguchi H, Shimada M, Hikita N. i Morokuma S. Effects of breastfeeding
on stress measured by saliva cortisol level and perceived stress. Asian/Pacific Island Nursing Journal. 2020; 5(3), 128–138.
8. Šimić T. Utjecaj inicijative „rodilište- prijatelj djece“ na dužinu dojenja [diplomski rad].
Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci; 2019.