Kolostrum i zrelo mlijeko
Poznato je da prehrana djeteta majčinim mlijekom omogućava djetetu zadovoljavajući rast i razvoj, zaštitu od bakterija i virusa, smanjuje pojavnost autoimunih i kroničnih nezaraznih bolesti, poboljšava kognitivni razvoj, te, između ostalog, sprječava prekomjernu težinu u djetinjstvu.
Kolostrum je mlijeko koje se izlučuje u prva dva do tri dana nakon poroda. Sadrži veći postotak proteina, imunoprotektivnih tvari, minerala i vitamina topivih u mastima od zrelog mlijeka. Proizvodi se u malim količinama, oko 40-50 ml. prvog dana, no sadrži sve što je potrebno djetetu za napredovanje. Bogat je bijelim krvnim stanicama i antitijelima.
Kolostrum pruža važnu imunološku zaštitu djetetu kada je ono prvi put izloženo mikroorganizmima iz okoliša i zato je važno da novorođenčad u to vrijeme dobiva kolostrum, a ne drugu hranu.
Mlijeko se počinje proizvoditi u većim količinama između drugog i četvrtog dana nakon porođaja, zbog čega majka dojilja ima osjećaj punoće u dojkama; tada kažemo da je mlijeko “nadošlo”.
Od tada do 14. dana mlijeko se naziva prijelaznim, a nakon 2 tjedna zrelim mlijekom.
Sadržaj ugljikohidrata i proteina u zrelom mlijeku je uglavnom stalan, dok sadržaj masti ovisi o majčinoj prehrani i promjenjiv je, kao i koncentracija vitamina topivih u vodi. Utjecaj majčine prehrane na koncentraciju vitamina topivih u mastima (A, D, E, K) je malen.
Nutritivni sastav majčinog mlijeka je dinamičan, mijenja se tijekom jednog podoja i tijekom jednog dana, a razlikuje se kod majki koje su prijevremeno rodile od onog kod majki koje su rodile u terminu. Možemo zaključiti da je ono jedinstveno i sastavom potpuno prilagođeno Vašem djetetu!
Zaštitni čimbenici u majčinom mlijeku
Majčino mlijeko sadrži mnoge čimbenike koji pomažu u zaštiti djeteta od infekcija, uključujući:
- imunoglobuline, prvenstveno sekretorni imunoglobulin A (sIgA) koji oblaže crijevnu sluznicu i sprječava bakterije da uđu u stanice;
- bijele krvne stanice koje mogu uništiti mikroorganizme;
- proteine sirutke (lizozim i laktoferin) koji mogu uništiti bakterije, viruse i gljivice;
- oligosaharide koji sprječavaju pričvršćivanje bakterija na površine sluznice.
Zaštita koju pružaju ti čimbenici jedinstvena je i vrijedna za dojeno dijete. Prvo, štite bez izazivanja upale i febriliteta, što može biti opasno za malo dijete. Drugo, sIgA sadrži antitijela koja se stvaraju u majčinom tijelu protiv bakterija u njezinim crijevima i protiv infekcija s kojima se susrela, tako da štite od bakterija koje se vrlo vjerojatno nalaze u djetetovom okruženju.
Ostali bioaktivni čimbenici
Enzim lipaza stimulirana žučnim solima olakšava potpunu probavu masti nakon što mlijeko stigne u tanko crijevo. Masti iz umjetnog mlijeka se slabije probavljaju.
Epidermalni faktor rasta potiče sazrijevanje sluznice crijeva dojenčeta, tako da ono bolje probavlja i apsorbira hranjive tvari, te je manje podložno infekcijama ili osjetljivo na strane proteine.
Pretpostavlja se da drugi čimbenici rasta prisutni u ljudskom mlijeku sudjeluju u razvoju i sazrijevanju živaca i mrežnice.
Nakon što ste se upoznali s razlikom između kolostruma i zrelog mlijeka, te s antiinfektivnim i bioaktivnim čimbenicima koje će dijete dobiti dojenjem, odnosno hranjenjem majčinim mlijekom, dodat ću da isključivo dojenoj djeci, prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, nije potrebno davati vodu, sokove ili čajeve u prvih 6 mjeseci života. Razlog leži u tome što majčino mlijeko sadrži 87 % vode.
Djeca bi uvijek izabrala dojenje!
Jasna Pisuljak, bacc. med. techn., IBCLC savjetnica za dojenje
Patronažna služba
Dom zdravlja Zagreb Zapad