Autori: Ivana Matanović, bacc.med.techn., IBCLC
Admira Redžepagić, univ.mag.med.techn.
Dojenje je zlatni standard u prehrani dojenčadi i male djece.
Zadovoljava sve potrebe za hranom i tekućinom u prvih šest mjeseci djetetova života.
Svjetska zdravstvena organizacija, Unicef i brojna druga, stručna udruženja zdravstvenih djelatnika preporučuju isključivo dojenje prvih 6 mjeseci djetetova života, te nastavak dojenja do dvije godine djetetova života, i dulje, prema želji majke i djeteta.
Dojenje štiti dijete od infekcija probavnog, dišnog i mokraćnog sustava, smanjuje rizik od kroničnih bolesti, nekih oblika zloćudnih bolesti , pretilosti, razvoja nepravilnog zubnog zagriza te dobrinosi boljem kognitivnom razvoju djeteta.
Majke koje doje dokazano imaju manji rizik od raka dojke,jajnika brže se oporavljaju nakon poroda, imaju manji rizik od osteoporoze, dijabetesa , reumatoidnog artritisa te brži povratak na tjelesnu težinu od prije trudnoće.
Osim brojnih zdravstvenih dobrobiti za majku i dijete, dojenje doprinosti i njihovom emocionalnom povezivanju; dijete se na dojci umiruje i osjeća sigurno.
Različiti programi promicanja i zaštite dojenja posljednjih desetljeća pridonjele su visokoj stopi inicijacije dojenja u rodilištima ali se pokazalo da jako malo majki nastavlja s isključivim dojenjem prvih 6 mjeseci djetetovog života, te nastavlja dojiti do druge godine djetetova života, i dulje, prema vlastitoj želji i želji djeteta.
Neke majke žele, ali ne uspijevaju uspostaviti i nastaviti dojenje te isključivo dojiti šest mjeseci te uz ostalu prehranu nastaviti s dojenjem do dvije godine ili dulje kako je preporučeno.
Važno je ukoliko je to potrebno pravovremeno zatražiti pomoć stručne osobe, educirati se i ustrajati.
Majkama mogu pomoći primalje, patronažne sestre , Međunarodno certificirane savjetnice za dojenje (IBCLC) u Savjetovalištima za dojenje, kao i majke sa iskustvom u lokalnim grupama za podršku dojenju.
Brojni su mitovi o dojenju koji mogu zbuniti neiskusne majke ali i negativno utjecati na već dobro uspostavljeno dojenje.
1. “Dojenje je svim majkama lako.”
Bebe se rađaju s refleksom traženja majčine dojke. Majka instiktivno prinosi dijete dojci. Međutim,dojenje je i vještina koja se uči. Važno je ne odustajati i tražiti pomoć stručne osobe kada je ona potrebna. Dojenje zahtijeva vrijeme i praksu i za majku i za bebu. Dokazano je da je za uspješnost dojenja iznimno važna podrška okoline, naročito partnera.
2. “Ne moram dojiti u prvim satima nakon poroda jer još nemam mlijeka”
Prve kapljice mlijeka (kolostrum) počinju se stvarati još tijekom trudnoće i majčino mlijeko je dostupno djetetu neposredno nakon poroda. Najvažnija uloga kolostruma je zaštita novorođenčeta, kaže se da kolostrum predstavlja “prvo cjepivo”.U prvim danima dojenja, najčešće unutar 72 sata mlijeko postepeno nadolazi u obilnijoj količini. Količina majčinog mlijeka u prvim danima savršeno je prilagođena potrebama djeteta.
3. Neke majke imaju “slabo” mlijeko
Majčino mlijeko osigurava svu energiju i hranjive tvari potrebne djetetu u prvim mjesecima života, a nastavlja osiguravati do polovice ili više nutritivnih potreba djeteta tijekom druge polovice prve godine, te do jedne trećine tijekom druge godine. godina života. Za razliku od mliječnih formula, majčino mlijeko je živa tvar, sadrži imunološke tvari, hormone, enzime i ostale komponente.
3. “Uobičajeno je da dojenje boli – bolne bradavice su normalna pojava”
Mnoge majke osjećaju nelagodu i početnu osjetljivost bradavica u prvim danima dojenja. Uz pravilno postavljane bebe na dojku mogu se izbjeći bolne bradavice. Upamtite, bolnost bradavica tijekom cijelog podoja nije normalna pojava.
Ako se majka suočava s izazovima dojenja kao što su bolne i oštećene bradavice, podrška savjetnice za dojenje, patronažne sestre ili drugog kvalificiranog stručnjaka za dojenje može joj pomoći da prevlada problem.
4. “Neću uspjeti dojiti ako to ne učinim u prvim satima nakon poroda
Lakše je započeti s dojenjem u prvim satima nakon poroda jer su bebini refleksi tada vrlo jaki. Ako ne stavite bebu na prsa u prvim satima nakon poroda, učinite to što je prije moguće.
Ukoliko ste odvojeni od djeteta ili iz nekog razloga nemate mogućnost dojiti u prvim danima ili tjednima, započnite s izdajanjem što ranije (optimalno unutar prvih 6 sati nakon poroda) kako biste uspostavili i održali proizvodnju mlijeka do trenutka kada će vaša beba moći sisati..
Izdajati bi se u početku trebalo često i redovito, 8 do 12 puta u 24 sata.
Uz dobru podršku i edukaciju mnoga nedonoščad tjednima nakon poroda dobro prihvate dojku, te kada im to zdravstveno stanje dozvoljava mogu se prehraniti isključivim dojenjem.
Budite strpljivi.
Ako trebate pomoć pri stavljanju bebe na dojku, zatražite podršku savjetnice za dojenje, patronažne sestre ili drugog kvalificiranog stručnjaka.
Česti kontakt koža na kožu i stavljanje bebe na dojku pomoći će da se dojenje uspostavi i nastavi.
5. “Trebali biste oprati bradavice prije dojenja.”
Pranje bradavica prije dojenja nije potrebno. Bakterije na majčinoj koži pomažu u izgradnji zdravog imunološkog sustava bebe. Ispiranje bradavice potrebno je vrlo rijetko nakon podoja, u posebnim okolnostima, najčešće kod majki koje imaju oštećene bradavice.
6.” Potrebno je čekati da se dojke napune prije nego stavim dijete na prsa”
Neredovito pražnjenje, preskakanje podoja, dojenje po strogom rasporedu i prepunjenost dojke signal su tijelu da smanji proizvodnju mlijeka. S druge stane, što se dojke češće prazne, proizvoditi će više mlijeka.
7. “Ako je majka bolesna, mora prestati dojiti”
Kad je majka bolesna najčešće može nastaviti s dojenjem. Majci je potrebno liječenje, odmor, kvalitetna prehrana i hidracija. Antitijela koja majčino tijelo proizvodi kako bi se obranilo od bolesti nalaze se u mlijeku štiteći tako dijete.
8. “Ako majka ima zastoj mlijeka u dojci ili mastitis mora prestati dojiti”
Vaša beba smije sisati ukoliko imate zastoj mlijeka, upalu dojke i povišenu temperaturu. I u tim slučajevima vaše mlijeko je najbolja i sigurna hrana za vaše dijete. Također, ukoliko beba ne prazni dojke vaše stanje se može pogoršati. Ukoliko je potrebno zatražiti pomoć liječnika propisati će vam antibiotik koji se smije uzimati za vrijeme dojenja.
9. “Ako majka uzima lijek, mora prestati dojiti”
Ukoliko postoji indikacija za uzimanjem lijekova, važno je obavijestiti svog liječnika da dojite i pročitati upute uz sve lijekove koje kupujete u slobodnoj prodaji. Postoje mnogi lijekovi koji su kompatibilni s dojenjem i nisu rizčni za bebu i uz većinu lijekove možete nastaviti dojiti. Neki se lijekovi ne smiju uzimati tijekom dojenja. Nikada ne uzimajte lijekove bez predhodne konzultacije s liječnikom!
10. “Potrebno je izbjegavati neke namirnice u prehrani za vrijeme dojenja”
Suvremena saznanja o prehrani tijekom dojenja pokazuju kako nema potrebe mijenjati prehrambene navike . Bebe su izložene prehrambenim navikama svojih majki još od intrauterinog razvoja. Ako majka primijeti da njezino dijete reagira na određenu hranu koju majka jede, najbolje je konzultirati liječnika.
11. „Ako je majka pod stresom ili umorna, mlijeko nije dobro za dijete
Dojenjem se otpuštaju hormoni koji opuštaju i majku i dijete. Odmarajte kad god vam se pruži prilka. Stavljajte dijete u kontakt “koža na kožu” što dokazano utječe na opuštanje i povezivanje majke i djeteta te olakšava dojenje. Nemojte se ustručavati potražiti pomoć bliskih osoba koje mogu preuzeti neke obaveze u kućanstvu kako biste se posvetili djetetu.
12. Nemoguće je održati dojenje nakon povratka na posao
Mnoge majke nastavljaju dojiti nakon povratka na posao. Ako koristite pravo na pauzu za dojenje tijekom radnog vremena, možda ćete moći otići kući i dojiti dijete, zamoliti člana obitelji ili prijatelja da vam donese bebu ili prema potrebi izdajati mlijeko. Vaše tijelo će se prilagoditi I moći ćete nastaviti dojiti svoje dijete po povratku s radnog mjesta.
REFERENCE:
http://www.who.int/nutrition/topics/exclusive_breastfeeding/en/
Mannel CR., Martens P.J., Walker M. Core curicilum for Lacvtation Consultant Practice 2013;337 – 371