Razvoj izvršnih funkcija

Izvršne funkcije predstavljaju skup kognitivnih procesa odgovornih za planiranje, organizaciju, donošenje odluka, rješavanje problema, upravljanje vremenom i regulaciju ponašanja. Ove funkcije omogućuju prepoznavanje podražaja iz okoline, prilagodljivo reagiranje, predviđanje budućih ciljeva te procjenu posljedica vlastitih postupaka. Također, pomažu pojedincu da se prilagodi složenim situacijama, upravlja svojim emocijama i ponašanjem te ostvaruje ciljeve u promjenjivim okruženjima.

Razvoj izvršnih funkcija počinje vrlo rano, već u prve dvije godine života. Primjerice, bebe u dobi od 7 do 12 mjeseci počinju pokazivati napredak u kontroliranju svojih reakcija, u pamćenju informacija za kratko vrijeme te u jednostavnom planiranju. Kako djeca rastu, njihove izvršne funkcije nastavljaju se razvijati. Na primjer, djeca u prvoj godini života uče kako se oduprijeti iskušenju da odmah posegnu za igračkom kad znaju da trebaju pričekati, što je pokazatelj razvoja inhibicije – jedne od važnih izvršnih funkcija. S vremenom, kako djeca rastu, razvija se i njihova sposobnost planiranja složenijih aktivnosti, poput organiziranja igračaka po bojama ili rješavanja jednostavnih zagonetki.

Najviši stupanj izvršnih funkcija postiže se u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, kada najbolje upravljamo pažnjom, donošenjem odluka i planiranjem budućnosti. No, kako starimo, naš mozak postupno gubi dio tih sposobnosti, zbog čega dolazi do smanjenja brzine obrade informacija i slabije kontrole impulsa. Taj razvojni obrazac slijedi oblik obrnutog slova “U” – s porastom u mladosti, vrhuncem u odrasloj dobi i postupnim padom u kasnijem životu

Ključne komponente izvršnih funkcija uključuju:

  1. Kognitivna fleksibilnost: Sposobnost prilagodbe načina razmišljanja ili ponašanja u skladu s promjenjivim okolnostima ili zahtjevima situacije.
  2. Planiranje: Sposobnost postavljanja ciljeva i organizacije koraka potrebnih za njihovo postizanje.
  3. Inhibicija: Sposobnost potiskivanja neprimjerenih ili ometajućih impulsa ili odgovora kako bi se postigao određeni cilj.
  4. Radna memorija: Sposobnost zadržavanja i manipuliranja informacijama u umu tijekom izvođenja složenih zadataka.
  5. Samoregulacija: Sposobnost kontrole vlastitih emocija i ponašanja, uključujući sposobnost da se usredotočite na zadatak i izbjegnete distrakcije.

Utjecaj izvršnih funkcija na druge sposobnosti

Izvršne funkcije služe kao indikator/pokazatelj za razvoj kognitivnih sposobnosti, uključujući samoregulaciju, socijalnu kompetenciju, teoriju uma i vještine učenja. Njihov razvoj nije jednak kod svakog djeteta, što ih čini izazovnima za proučavanje.

Djeca koja imaju bolje razvijene izvršne funkcije često su uspješnija u samoregulaciji i upravljanju stresom, što im pomaže u uspostavljanju pozitivnih odnosa s vršnjacima. Zbog njihove važnosti, istraživanje i podrška razvoju ovih funkcija ključni su za intervencije koje žele poboljšati cjelokupni kognitivni i emocionalni razvoj djece i adolescenata.

Ove spoznaje ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim pristupom u obrazovanju i podršci, kako bi se djeci pomoglo da razviju potrebne izvršne funkcije za uspješan život. Na taj način možemo pridonijeti njihovom akademskom uspjehu, emocionalnoj stabilnosti i socijalnoj prilagodbi.

Izvor:

Mali dom (2023). Rana razvojna podrška: pristup usmjeren na obitelj, Zagreb

Skip to content